Otok Cres

O  OTOČJU

Otoci Cres-Losinj su najveća otočna skupina na Jadranu, površine oko 500km², dok otok Cres dijeli titulu najvećeg otoka na Jadranu sa otokom Krkom.

Otok Cres smatra se jednim od najkrševitijih otoka. Kod mjesta Vodice presijeca ga 45 paralela. Najveći vrhovi su Gorice(648) i Sis(638). Zbog svog povoljnog položaja, bio je naseljen još u kamenom dobu, što svjedoče brojni pretpovijesni ostaci (gradine, gomile).

Dva otoka, Cres i Lošinj u prošlosti su bila kopno s tim da se  s vremenom  zbog otapanja ledenjaka, razina mora podigla za 90-ak metara.

Otoci Cres i Lošinj su u pradavna vremena bili jedan otok koji su kasnije razdvojeni umjetno prokopanim kanalom u mjestu Osor. Razvijanjem pomorstva, zbog skraćivanja plovidbenog puta, prokopan je kanal Kavuada. Otoci su ponovno spojeni pokretnim mostom kako bi se mogao odvijati i cestovni promet. Most se otvara 2 puta dnevno.

Njihov obalni pojas, pogotovo otoka Lošinja i južnog dijela Cresa, vrlo je razveden, obiluju  mnogim uvalama i skrivenim plažama.

Prema grčkoj legendi raskomadano i bačeno u more Apsirtovo tijelo pretvorilo se u brojne otoke i otočiće koje  jednim imenom  nazivamo Apsyrtides.

Ovi otoci bili su  kolijevka glagoljaštva, naime na putu prema Carigradu, Ćiril i Metod zadržali su se na Kvarnerskim otocima tj. u Osoru i ondašnje svećenike poučili glagoljici, stoga i ne čudi postojanje glagoljičkih spomenika  na otoku (Valunska ploča) i glagoljaška tradicija sve do 19.stoljeća.


NASELJA  NA OTOKU CRESU

Na otoku Cresu nalazi se 26 naselja Porozina, Filozići, Dragozetići, Beli, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Valun, Podol, Pernat, Zbičina, Lubenice, Orlec, Vrana, Hrasta, Stivan, Miholašćica, Martinšćica, Vidovići, Belej, Ustrine, Osor, Punta Križa.

Većina od ovih mjesta imaju poneku znamenitost vrijednu posjeta, pa ukoliko ste u mogućnosti za vrijeme boravka na otocima svakako posjetite neke od mjesta.


FLORA

Na otocima cresko lošinjske skupine ima  oko 1500 vrsta biljaka s tim da su neke prava rijetkost tzv. endemi.

Sjeverni dio otoka Cresa naziva se Tramuntana što znači vjetar koji puše preko planina sa sjevera.

Šume tog dijela otoka su bajkovite, visoka stoljetna stabla mediteranskih hrastova, kestena, grabova. Isto tako,  ima dosta kraških fenomena špilja, jama, dolova i lokvi. Primjerice, Banićeva pećina pored sela Petrićevi u kojoj su pronađeni ostaci špiljskog medvjeda, stari 12 000 godina. U selu Sv.Petar postoji hrast medunac, koji je 1997. proglašen zaštićenim spomenikom kulture. U središnjem dijelu otoka ima pašnjaka, maslinika i vinograda, a na zapadnoj strani širi se gusta makija, među kojom ima mnogo intenzivno žute banestre. Jugoistočni dio otoka predio je submediteranske klime i vegetacije. Velika područja gustog žbunja i makije koja prelazi u šumu. Po cijelom otoku Cresu možemo vidjeti maleno grmlje vrlo ljekovite kadulje i smilja.

Otočna vegetacija je vrlo bujna u sva četiri godišnja doba, periodi cvatnje se stalno izmjenjuju.


FAUNA

Na cresko- lošinjskom arhipelagu ima sitne divljači, kao zečeva, divljih kunića i kuna bjelica. Od pernate divljači ima mnogo jarebica, kamenjarki, šljuka i naseljenih fazana. Osim jastreba, kobca, sokola, kao najvažnija ptica grabljivica je bjeloglavi sup u narodu zvan „Orel“ s rasponom krila i do 2,80 m.

Budući da se otočno stanovništvo bavi ovčarstvom i da je ovca najrasprostranjenija domaća životinja naseljavanje alohtone divljači (jeleni lopatari mufloni i divlje svinje) narušilo je prirodnu ravnotežu. Ovce su u slobodnoj ispaši tijekom cijele godine, zbog toga je creska janjetina svojevrsni brend. Način uzgoja ovaca je od najranijih vremena ostao nepromijenjen. Zbog škrtosti pašnjaka ovce se sele iz jedne ograjice (ogradice) u drugu, omeđene gromačama (kameni zidovi). Na taj način u vrijeme neiskorištavanja, pašnjaci se obnavljaju. Ovakav način uzgoja ovaca je omogućio opstanak bjeloglavog supa, koji se hrani isključivo strvinom.

Zanimljivo je da na otoku ne postoje zmije otrovnice, iako ima neotrovnih zmija i guštera.

More koje oplakuje otoke, bogato je ribom. Kvalitetnije vrste su manje brojnije kao zubatac, luben, kovač, škarpina, dok su veća lovišta plave ribe. Tu su još zastupljene razne školjke, rakovi, škampi, sipe, lignje i hobotnice. Vezano uz bogatstvo mora, svake godine u Malom Lošinju održavaju se natjecanja u podvodnom ribolovu. Uz more obilna su jata galebova.

Predivno more cresko-lošinjskog arhipelaga krase dobri dupini. To je izvanredan pokazatelj čistoće i nezagađenosti mora našeg područja. Ti dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u Mediteranu, a istraživanjem se bavi udruga Plavi svijet.
 
KLIMA

Zbog samog položaja u sredini sjeverne hemisfere , dio otočja nalazi se u području suptropsko-mediteranske klime, a odlikuje ga blaga klima s puno sunca te toplim, sušnim ljetom i kišovitom jeseni odnosno zimom. Prosječna temperatura zraka ljeti iznosi  24° C, a mora 22°C.

Temperature mora cresko-lošinjskog otočja su kroz jesen, zimu i prvog djela proljeća više od temperature zraka. Rashlađujući utjecaj mora je onda kada treba, u toplijem dijelu godine.

Sezona kupanja na ovim područjima traje od prve dekade lipnja, pa do zadnje dekade listopada. Dobre vremenske prilike od travnja do početka rujna pogodne su za razvoj turizma čime se većina stanovništva i bavi.

Najčešći vjetrovi su bura (NE), jugo (SE) i maestral (NW).
Bura (NE) je najsnažniji vjetar koji puše na ovim područjima, relativno hladan i suh, pročišćava i bistri atmosferu, pa je vidljivost nakon bure izvrsna, a vrijeme sunčano i vedro. Bura ima najjači utjecaj zimi, iako je zastupljena u proljeće i jesen.
Jugo (SE) je južni ili jugoistočni vjetar, umjerene jačine, a pripada grupi proljetno-jesenskih vjetrova praćenih kišom i vlažnom atmosferom.
Maestral (NW) je ljetni vjetar koji donosi osvježenje s mora, a posljedica je nejednakog termičkog zagrijavanja morskog i kopnenog prostora.